Poslije betoniranja prve etažne ploče, nakon dva dana mogu se skinuti oplate sa strana ploče, ali potporni stupovi ispod moraju stajati najmanje dvadeset dana. Beton se mora zalijevati slabim mlazom vode svaka tri sata, tri dana zaredom. Jak mlaz iz crijeva nije preporučljiv, jer bi se time isprala glazura s površine betona, pa bi to pomoglo kod prodiranja vlage u beton.

Po stvrdnjavanju betona ako ne namjeravamo zidati još jedan kat, prilazimo pripremama za postavljanje krovišta. Obično se kao temelj krovištu po obodnim zidovima zbog estetike i povećanja visine tavanskog prostora, vrši dozidavanje tri do pet redova cigli. Na takav zid pričvršćuju se veliki vijci, obično promjera 16 milimetara, koji će pričvrstiti grede na zid.

Krovište mora izmjeriti i izračunati majstor, pa predlažemo da se tu ne ide u avanturu “napravi sam”.

Nakon postavljanja vijaka, dugačkih 45-50 cm, u beton koji je u nadzidu prve etaže, potrebno je da su vijci dužine oko pet cm više od visine grede. Kada su na sve okolne zidove postavljene grede, prilazi se postavljanju rogova. Rogovi su dimenzija obično 12×14 do 14×16 cm.

Postavljanje rogova

Kako bi rogovi bili statični i sposobni da izdrže težinu crijepa, moraju biti postavljeni tako da su po okomici širi. Razmak između rogova treba biti između 60 i 90 cm. Rogovi se zabijaju na nosive grede, a pri vrhu, jedan za drugog. Ispod rogova postavljaju se okomite grede koje drže rogove i zabijaju se za njih.

Na rogove se postavljaju daske, jedna do druge, debljine 2,5 cm. Napominjemo da sva drvena građa mora biti suha, jer u protivnom dolazi do stezanja prilikom sušenja, potom dolazi do pucanja i odmicanja jedne od drugih, pa to oslabljuje statiku krova i predstavlja mogućnost da se jednog dana i raspukne.

Preporučuje se da nikada na krov ne stavljate drvenu konstrukciju koja nije najmanje dvije godine bila na sušenju, i to prirodnom sušenju u hladu, zaštićena od padalina i svaki red odvojen letvicama zbog cirkulacije zraka.