Fasada vašem domu daje karakterističnost. Ona je odlučujuća kod prvog susreta drugih s vašom kućom. A znamo da prvi susret ostavlja najvažniji dojam.

Riječ fasada dolazi od latinske riječi „facies“ što znači vanjsko pojavljivanje izgleda ili lice.

Pročelje vaše kuće, na neki način, predstavlja i vas, obitelj ili osobu koja u njoj živi. Dakle – nije svejednokakvu fasadu imate!

Fasada je lice, ali i odijelo vašeg doma. Zašto?

Zbog očuvanja postojanosti i izdržljivosti zidova objekta. Zbog budućih troškova koje ćete imati, a koji se tiču održavanja i funkcioniranja kuće.

Stoga je potrebno obratiti veliku pozornost na izbor materijala i vrstu fasade.

Nažalost nemamo uvijek i svugdje potpuni izbor kad su u pitanju materijali za fasadu. Mnoge regije kako u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj, prakticiraju određeni stil i vrstu fasada.

Vlasnicima privatnih kuća i objekata često se prepušta individualna odluka o vrsti i boji fasade. To rezultira, možemo se na kraju i sami uvjeriti, njihovom šarolikošću. Stambene, pak, zgrade u novogradnji nerijetko su ograničene u tom izboru.

Fasada – sve o njezinoj estetskoj i zaštitnoj ulozi

Fasada ili pročelje je element kojeg na kući najprije uočimo. Njeno stanje, je li stara, oronula i derutna ili, pak, svježe obojena i obnovljena, govori nam o održavanju objekta, a samim time i o korisnicima tih građevina.

Osim te estetske funkcije, bitnija je ona zaštitna, a to je pružanje sigurnosti i ugodnosti korisnicima te zaštita nosive konstrukcije od vanjskih uvjeta i temperaturnih naprezanja. Jednaka je ta njezina uloga bez obzira na to je li riječ o obiteljskoj kući, stanu u višestambenoj zgradi ili uredu.

Znamo li da se u građevinama bez fasadne izolacije velik dio topline gubi upravo kroz zidove, što dovodi do velike potrošnje energije za grijanje, postajemo svjesni da je termofasada važan dio svakog objekta kojim možemo reducirati potrošnju toplinske energije i oko 60 posto!

Pročelje sa ili bez ventilacije

Kod fasada razlikujemo:

• generalni izgled
• vrstu materijala
• boju
• tehniku kojom su izrađene
• kako se svojim cjelokupnim izgledom prilagođavaju okolini u kojoj su smještene

Prema principu nanošenja fasade razlikujemo:

1.fasadu s ventilacijom

2.fasadu bez ventilacije

1)Radi li se fasada bez stražnje ventilacije, žbuka se nanosi na toplinski izoliranu nosivu ploču, usko priljubljenu uza sam zid.

2)Radi li se fasada sa stražnjom ventilacijom, nosivu ploču treba staviti na konstrukciju od letvica, a između zida i same ploče postaviti dodatni izolacijski sloj koji služi kao tampon između ploče i zida te dodatno poboljšava termička svojstva kuće.

Fasada i toplinska izolacija

Temeljni zahtjev za fasadu je toplinska izolacija, a česti materijali su mineralna vuna, stiropor, konoplja.

Kod obiteljskih kuća i manjih stambenih objekata najčešće se koristi fasada bez ventilacije (kontaktni fasadni sustav) jer je jednostavnija, jeftinija za ugradnju i ne zahtijeva posebno održavanje.

Želimo li vrhunsku toplinsku izolaciju, s vanjske ćemo strane provesti toplinski sloj koji će se protezati kroz cijelu dužinu fasade.

Zasigurno najbolji izbor je izgraditi zid koji je izolacija sam po sebi, što omogućavaju vrhunski Ytong materijali ili za izolaciju upotrijebiti odličan Multipor.

Na tržištu se nudi i velik izbor nijansi i materijala za završnu obradu. O njima pišemo u nastavku teksta.

Izolacija fasade znatno smanjuje potrošnju energije

Starija kuća obično troši previše energije za grijanje. Stoga, većinom, savjetuju savjetnici za energiju vlasnicima starih zgrada, izolaciju fasade jer se najviše topline gubi preko velikih površina vanjskih zidova.

Međutim, nakon odgovarajuće izolacije fasade, vlasnici kuće ne profitiraju samo od uštede troškova grijanja. S izolacijom fasade se također povećava i udobnost i vrijednost kuće.

Izbjegavajte pogreške u izolaciji fasade

Najbolje bi bilo da izolaciju fasade postavlja stručna osoba. Toplinski mostovi prouzrokuju pogreške u izolaciji fasade. To ne poništava samo predviđenu uštedu energije, nego može doći kasnije i do šteta i građevinskih nedostataka koji se moraju skupo riješiti.

Činjenica da zbog loše izolacije fasade dolazi do nakupljanja plijesni je, usput rečeno, rasprostranjena pogreška koja je odavno otjerana.

Slučaj je suprotan: pravilna izolacija fasade pomaže pri sprječavanju pojave plijesni. Izolirani vanjski zidovi imaju na unutarnjoj strani višu površinsku temperaturu.

O izolaciji ovisi završni sloj fasade

Što se tiče vrste izolacije, materijal diktira izbor završnog sloja. Prema toj podjeli razlikujemo više vrsta, primjerice akrilne žbuke, na bazi umjetne smole, koje su teško zapaljive, odbijaju vodu, neškodljive su za okoliš, dobro podnose mehanička oštećenja, termička naprezanja i čišćenje, a na raspolaganju su u velikom broju nijansi, struktura i granulacija.

Silikatne žbuke pak, na bazi silikata, pogodne su za sanaciju i renoviranje starijih objekata, a među najznačajnijim svojstvima zasigurno je odlična paropropusnost.

Silikonske žbuke, na bazi silikonske smole, karakterizira odlična vodoodbojnost, dobro podnošenje mehaničkih opterećenja te izuzetna otpornost na nastanak algi i gljivica.

Razlikujemo još i silikonsko-silikatne i mineralne žbuke, a sve se one razlikuju po paropropusnosti, vodonepropusnosti, otpornosti na UV zračenje, otpornosti na prljanje i biološko zagađenje te trajnosti.

Vrste fasada

Fasada od cigle ili „klinkerica“

Tko na svome domu posjeduje ciglanu fasadu trebao bi pripaziti da s njom ne dolaze u dodir plijesan i alge jer bi one tada mogle uništiti supstancu fasade. U svakom drugom slučaju ovakva fasada je neuništiva i predstavlja izvrsno rješenje.

Cigle koje se obrađuju na temperaturi od 1000 stupnjeva praktično nemaju ograničeni rok trajanja i istovremeno trajno zadržavaju lijepi oblik i izgled. Sastoje se od gline i vode i odlikuje ih izrazita čvrstoća: čak niti vezne „fuge“ među ciglama na takvoj fasadi ne gube dugo vremena na čvrstoći i postojanosti i moraju se obnavljati tek nakon 30 do 40 godina.

Same cigle mogu izdržati i stotinama godina.

Beton

Beton u suvremenoj arhitekturi igra vrlo važnu ulogu. Poglavito puristi ističu njegov hladni sjaj. No, beton je istovremeno i iznenađujuće promjenjiv, može se na svakom mjestu pripremiti i u najrazličitije varijante obojiti. Ipak, beton je potrebno redovito čistiti.

Drvo

Drvene fasade ekološki su neopterećene, mogu se bojiti i zrače ugodnim i prirodnim sjajem, pa iz tog razloga pobiru najviše simpatija. Doduše nije svako drvo pogodno za fasadu.

Tko sebi doma želi priuštiti istinski i trajni ugođaj drvene fasade, trebao bi je svakih pet do šest godina svježe bojati.

Prirodni kamen škriljevac

Njegova plavo modra boja fasadi daje izraz uzvišenosti i plemenitosti. Današnji arhitekti i građevinari pored plemenitog karaktera ovog prirodnog kamena, cijene i njegovu osobinu da vrlo čvrst i jednostavan za održavanje.

Žbuka

Žbuka se u svojim najrazličitijim varijantama pojavljuje kao najčešći fasadni materijal u mnogim zemljama. Žbuka zahtijeva svakih osam do deset godina novi premaz i isto tako zahtijeva redovitu provjeru eventualnih oštećenja na njoj.

Ostali materijali

Uz već sve navedene, koriste se i razni moderni materijali poput lima, betonskih prefabrikata tipa “edil leca”, deko kamena, keramike tipa Kerlite, pa i inovativni materijali poput coriana, koji su kombinacije prirodnih materijala i akrilne smole.

Ipak, bilo koja verzija fasadne obloge mora ispunjavati temeljni zahtjev, a to je toplinska izolacija!

Građevinski elementi moraju zadovoljavati uvjete toplinske izolativnosti koji su definirani koeficijentom toplinske provodljivosti. Što je niži koeficijent toplinske provodljivosti, to pojedini građevinski element ima bolja svojstva toplinske izolacije i time pridonosi ukupnoj energetskoj učinkovitosti samog objekta.

Cijena je, naravno, proporcionalna svojstvu izolacije, ali s obzirom na aktualne programe energetske obnove zgrada, subvencionira se putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Obnova fasade

Dizajnom fasade kuća dobiva svoje lice, ali se za vrijeme obnove radi više od žbuke i boje. Zgrade sa starom fasadom, koje uopće nemaju ili imaju nedovoljno izolacije, gube jako puno toplinske energije.

Stoga je pri obnovi fasade popularna cjelovitost. Bilo da se radi o izolaciji fasade, obnovi žbuke i boje, novim prozorima, balkonu ili novim vratima – optika i energetska učinkovitost bi trebali ići ruku pod ruku te se mora odrediti plan obnove za cijelu kuću.

Tada fasada može svoje zadaće najbolje preuzeti, dakle prezentirati i zaštititi. U usput rečeno, povećava se vrijednost kuće.

Žbuka i boje za fasadu

Žbuke i fasadne boje daju kući svoje individualno lice, ali pružaju fasadi i potrebnu zaštitu od vremena. Kako bi fasada bila dugo lijepa, moraju se donja žbuka, gornja žbuka i fasadna boja uskladiti.

Tako dajete svojoj kući lijepo lice sa žbukom i fasadnom bojom. Iako pri žbuci i boji često dolazi do optičkog aspekta – fasada bi trebala raditi mnogo više nego samo dobro izgledati.

Ona štiti zgradu od vjetra, vremena, UV-zraka, zagađenja i temperaturnih oscilacija. Moderni sustavi premazivanja za fasadu rade uravnoteženost te štite i uljepšavaju i to u jednom koraku.

Prava žbuka za fasadu sa strukturom

Žbuka kuće se sastoji od jednog ili više slojeva. Različita veziva, agregati i omjeri miješanja rezultiraju veliku raznolikost različitih svojstva za svaku primjenu.

Mineralna plemenita žbuka se može raznoliko strukturirati, dok je silikatna žbuka protiv umjetnih boja.

Vlasnici kuće bi pri žbuci trebali pripaziti na sposobnosti difuzije. Žbuka koja ima visoku sposobnost difuzije upija vlagu te ju kasnije ponovno ispušta. Dakle, tako se sprječava prodor vode, te pojava i algi kao i gljivice u tlu.

 Boja za fasadu

Individualnost je adut – s bojom fasade daju mnogi vlasnici svojoj kući osobno lice. Ali, uočljiva boja je samo za one hrabre. Zato se većina na kraju odluči za svijetlije i prirodne boje.

Samo je važno: odabrana boja bi trebala biti u skladu s kućim i okolinom (krov, vrt) kao i kvartom.

Savjeti za odabir boja

Što je veća površina fasade to je dominantniji učinak tamnih boja. Tako da je najbolje takve boje koristiti u malim mjestima.

Boje koje se nalaze u krugu boja jedna pokraj druge, stvaraju skladnu sliku fasade (kao na primjer žuto-narančasto-crveno, crveno-ljubičasto-plavo, zeleno-svijetloplavo-plavo).

Za dobar kontrast boje na fasadi trebala bi vrijednost boja biti minimalno 20 bodova odvojena jedna od druge.

Ovisno o površini fasade i strukturi, boje djeluju različito. Tako su tonovi plave skladni kod fine žbuke, ali kod grubih žbukanih struktura nisu.

Općenito, kod žbukane fasade dobro pašu zemljane i pješčane prirodne boje.

Naglasci u boji bi se trebali koristiti štedljivo, kako bi mogli doći do svoje potpune učinkovitosti.

Tako se profili, prozorske klupice ili rolete mogu dobro naglasiti sa snažnim bojama.