Gdje živjeti?

Stambeno pitanje bez sumnje je za većinu nas i životno pitanje. Kako ga riješiti na optimalan način, povoljan po odnosu uloženog i dobivenog, ekološki održiv i prijateljski po okoliš te, što je možda i najvažnije, kako iz svega izvući najveću dobit odnosno izgraditi objekt koji pruža maksimalnu ugodnost života, a istovremeno ima neznatne potrebe za energijom, što znači uštedu u potrošnji energenata, samim time i novca?

Prednosti i nedostaci pojedinih stambenih rješenja

Odgovori koje ću ponuditi temelje se na međusobnom prožimanju arhitekture, fizike, strojarstva, ekologije, ekonomije, graditeljstva, odnosno na iskustvima u inozemstvu i još uvijek pionirskim pothvatima u Hrvatskoj, čime polako, ali sigurno hvatamo korak s europskim i svjetskim trendovima gradnje i stanovanja. Postoje ljudi koji preferiraju život u stanu, iz nekoliko opravdanih razloga, jer ne moraju brinuti primjerice o grijanju, pripremi tople vode ni održavanju tih sustava, što se, ruku na srce, u današnje vrijeme prezaposlenosti i nedostatka vremena i čini kao svojevrsni plus, međutim tu su i različiti minusi u obliku nekvalitetno izgrađenih zgrada, s neadekvatnom zvučnom i toplinskom izolacijom, u kojima su veliki toplinski gubici, pa samim time rastu i troškovi života, zatim nepovoljne orijentacije stanova od kojih su neki previše izloženi suncu, dok drugi sunca ni ne vide, što opet dovodi do dodatnih troškova bilo za grijanje bilo za hlađenje ljeti.

Kuća je udoban dom

Postoje, dakako, i ljudi koji iznad svega cijene život u kući. Zbog bijega od gradske vreve, što je trend među mlađom populacijom, sve ih se više odlučuje povući u mirnije i tiše oaze na rubovima gradova, u manjim sredinama ili u prirodnom okruženju. Kad tome dodamo i nerealno visoke cijene stanova, ispada da je isplativije graditi obiteljsku kuću, budući da se za istu sumu uloženog novca dobiva znatno više stambenog prostora, s okućnicom, dvorištem odnosno igralištem za djecu, vrtom ili voćnjakom. No ostaje problem vođenja brige o grijanju, hlađenju, opskrbi vodom i odvodnji… Osim toga, kupovina stana i useljenje izgleda relativno brzo u odnosu na rok useljenja u kuću koju sami izgradimo, jer, kad se već i odlučimo na taj životni korak, sredimo dokumentaciju, osiguramo si financijska sredstva, svima nam je itekako važno useliti što prije. Za mene je Ytong imao odgovor na sva ta pitanja i dileme.

Zašto energetski učinkovita kuća?

Da budem konkretan, dva odgovora: izgradnju niskoenergetske ili pak pasivne kuće, u koju se može useliti za svega šest mjeseci od početka izgradnje. Prema klasifikaciji potreba za energijom, niskoenergetska je kuća koja troši oko 30 kWh/m2 godišnje (energetski razred B), što odgovara potrošnji 3 m3/m2 prirodnog plina ili. 3 l/m2 lož ulja, stoga se naziva i trolitarska kuća, dok pasivna kuća iziskuje svega 15 kWh/m2 (energetski razred A+, s time da je prema toj klasifikaciji razred A u rasponu od 15 do 25 kWh/m2).

Pri gradnji takvih kuća vodi se računa od samog početka, odnosno od orijentacije građevine, koja treba biti okrenuta prema jugu, s velikim otvorima na toj strani, jer ugradnjom visokokvalitetne stolarije s troslojnim staklom punjenim plemenitim plinom i low-e premazom aktivno se iskorištava sunčevo zračenje i zimi, dok je sunce nisko, pridonosi zagrijavanju prostora, dok se ljeti uz pomoć zasjenjenja sprečava pregrijavanje odnosno postiže ugodna temperatura od oko 24 stupnja Celzijusa, bez klimatizacije i dohlađivanja. Tome, osim kvalitetnog ostakljenja doprinosi cijeli vanjski plašt kuće, budući da su Ytong blokovi po svojoj strukturi vrhunski ne samo konstrukcijski nego i izolacijski elementi, a dodatnim slojem termoizolacijskih materijala postiže se velika nepropusnost – takve kuće u odnosu na klasičnu gradnju sprečavaju nepotrebno gubljenje i do 80 posto energije. Specifičnim Ytong U i L profilima te kutnim blokovima ne samo što se sprečava nastanak toplinskih mostova i opet nepotrebnih gubitaka topline, nego se i znatno ubrzava i olakšava gradnja, pa je u Ytong kuću uistinu moguće useliti nakon svega pola godine.
Korištenjem obnovljivih izvora energije – sunčeve ili geotermalne – u kombinaciji s toplinskim crpkama za grijanje i pripremu tople vode, automatizmom koji ne iziskuje nikakvu posebnu brigu, kao i općenito smanjenim potrebama za energijom te nekorištenjem energije iz fosilnih ili krutih goriva pridonosi se smanjenju emisije CO2 i postiže maksimalna ugodnost boravka, jer je u svakoj točki, na podu ili stropu, u kutovima i na prozorima, temperatura jednaka i postojana, a troškovi trajno niski. Što će razveseliti svakoga tko živi u takvoj kući, jer, priznajmo si, svaki račun koji plaćamo za režije uvijek nam se čini prevelik, a u niskoenergetskoj ili pasivnoj kući računi su svedeni na pravu mjeru.
Takvom se gradnjom dakle osigurava visoka kvaliteta i iznimna ugodnost života i za sebe i za buduće generacije. Malim se koracima postižu velike stvari i rješava životno pitanje, ne samo u kući, nego na planetu uopće.